Ugljikom bogati materijali ( postelja i hrana za kalifornijske gliste )

Ugljik (C) – Osnova života na Zemlji

 

ugljikom bogati materijaliUgljik je najzastupljeniji element u živim organizmima, te najvažniji sastojak svih organskih spojeva. O ugljiku pišem ovdje jer on predstavlja hranu za mikroorganizme kojima se kalifornijske gliste hrane.

Da bi ti mikroorganizmi imali sposobnost razmnožiti se i rasti, uz ugljik mora biti prisutan i dušik i to u pravilnom omjeru. Dušik im služi za proizvodnju proteina od kojih su građeni. Znanstvenici kažu da mikroorganizmima najviše odgovara C:N omjer 25:1 ili 30:1. To znači da na svaku jedinicu dušika dolazi 25 ili 30 jedinica ugljika.

 

Cijeli proces kompostiranja možete zamisliti kao paljenje vatre. Ugljikom bogati materijali su drvo, a dušikom bogati materijali su vatra. Sagorjevanjem drveta dolazi do  oslobađanja energije u obliku svjetlosti i topline. Upravo to oslobađanje energije je ono što mikroorganizmi rade u procesu kompostiranja. Oni dobivaju energiju oksidirajući večinom ugljične dijelove materijala na kojem se nalaze. Zato se i kompostna hrpa zagrije ako je omjer ugljika i dušika pravilan. Posljedica takve mikrobiološke gozbe je da se elementi poput dušika, fosfora, magnezija pretvaraju u oblik lako dostupan biljkama. 

 

Ako pretjeramo sa ugljikom, kompostiranje će se usporiti. Slično kao što ugušite vatru ako nabacate previše drva. Ako pretjeramo sa dušikom, pojaviti će se neugodni mirisi. Taj višak dušika neće imati dovoljno ugljika da bi ga mikroorganizmi pravilno iskoristili i zato će napustiti kompostnu hrpu u obliku plina neugodnog mirisa. To pokušavamo izbjeći, jer dušik je vrijedan element koji želimo zadržati i vratiti u zemlju gdje ga biljke mogu opet iskoristiti.

 

 

C:N omjeri za ugljikom bogate materijale

 

Kako sve živo na ovom svijetu sadrži i ugljik i dušik, donesena su neka pravila. Svaki organski materijal čiji je C:N omjer veči od 30:1, smatra se ugljikom bogati materijal, a sve što ima C:N omjer manji od 30:1 smatra se dušikom bogati materijal.

 

Nekoliko primjera tih omjera da dobijete dojam kako to funkcionira. ( vrijednosti su približne jer ovise o vrsti trave, lišća, drveta.

 

lišće = 70 : 1
piljevina = 500 : 1
drvno iverje = 700 : 1
novine = 175 : 1
 kukuruzovina = 100: 1
karton = 560 : 1
suha pokošena trava = 32 : 1
slama = 90 : 1

 

 Kao što vidite ti materijali imaju puno više ugljika nego dušika i zato se zovu ugljikom bogati materijali. Njihove karakteristike su da su obično smeđi, suhi, sporo se raspadaju, nemaju mirisa, imaju sposobnost upijanja vode.

Jednom kada se namoče i usitne postaju idealni kao postelja za kalifornijske gliste. Gliste bi bez problema mogle preživjeti u vlažnom ugljikom bogatom materijalu, ali zato nebi mogle opstati u dušikom bogatom materijalu. Vjerojatno ste i sami primjetili kada ostavite negdje hrpu otpadaka iz kuhinje, kako ubrzo počnu trunuti, smrditi i kiseliti se. To se uglavnom događa zbog viška dušika.
S obzirom da su otpadci iz kuhinje, uglavnom dušikom bogati materijal, kada bi samo njega davali glistama, za čas bi uvjeti u domu za gliste njima postali nepodnošljivi, a i vas bi miris odvraćao da nastavljate s takvom praksom. Zato radimo postelju/stelju našim glistama kako bi njima stvorili “sigurnu zonu” koja će upiti višak vlage i dušika koji dospjeva u njihov dom kada ih hranimo otpadcima iz kuhinje. Te naravno kako bi C:N omjer doveli što bliže idealnom, kako bi stvorili čim bolji raj za mikroorganizme,a i time za gliste.

 

Ljudi koji gliste hrane odstajalim stajnjakom ili nedovršenim kompostom, nemaju potrebe glistama raditi stelju/postelju jer materijal kojim ih hrane već ima pravilan C:N omjer.

 

 

Sva pravila koja vrijede za izradu uspješne kompostne hrpe vrijede i za kompostiranje s glistama. Dok uspješna kompostna hrpa teži da zauzima barem 1m3, kako bi postigla dovoljno visoku temperaturu, pri kompostiranju s glistama mi to zagrijavanje nastojimo izbjeći hraneći ih u tanjim slojevima.

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.